preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Plokite" Split

 

Nacionalni park Mljet najstariji je nacionalni park na Jadranu. Zauzima sjeverozapadnu trećinu otoka, koja se danas proteže na 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje nacionalnim parkom proglašeno u studenom 1960., a morski dio pridodan je 1997. godine.

Status nacionalnog parka područje je dobilo zbog svoje izuzetne kulturno-povijesne baštine koja seže od vremena ilirskih plemena, rimskog carstva i Dubrovačke republike, no za to proglašenje ipak su ponajviše zaslužna njegova "slano-slatka" jezera, bujni biljni svijet i jedinstveni panoramski izgled razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, te bogato, uvijek zeleno raslinje okolnih brda što se strmo izdižu iznad morske površine zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu.

Vanjska obala, otvorena južnom moru, strma je i puna urušenih pećina, dok je dio okrenut kopnu i buri niži i znatno pristupačniji. Na tom dijelu nalazimo i brojne endemične dalmatinske biljke, na čelu s izvanserijskom ljepoticom - zakonom zaštićenom dubrovačkom zečinom.

U pitomom mediteranskom kraškom krajoliku ispresjecanom gustom mrežom slikovitih šetnica "pritajile" su se i dvije iznimno zanimljive prirodoslovne osobitosti.

Jedna su tipična kraška podzemna staništa - polušpilje, špilje i jame, a druga specifične četiri mljetske "slatine" ili "blatine", na našim otocima rijetke pojave povremenih boćatih jezera s dnom u razini mora u kojima voda ponire, odnosno komunicira s morem.

Fascinantan je i sustava slanih jezera, jedinstveni geološki i oceanografski fenomen u kršu, značajan ne samo u našim već i u svjetskim razmjerima. Veliko jezero površine 145 hektara, te dubine do 46 metara i Malo jezero površine 24 hektara i dubine do 29 metara, svojom ljepotom ali i svojim brojnim još neotkrivenim tajnama privlače već desetljećima prirodoslovce, ali i druge znatiželjnike, poglavito turiste sklone nedirnutoj prirodi.

S pučinske strane mora, naime, jedva uočljivim tjesnacom (kanal Soline) more se uvlači u tijelo otoka stvarajući prvo Veliko, a zatim preko još užeg kanala i Malo jezero. Iako ih, dakle, tvori morska voda, pejzažno se doživljavaju kao jezera pa ih je stanovništvo tako i nazvalo.

Sred Velikog jezera nalazi se još jedna prirodoslovna, kulturno-povijesna i turistička poslastica - slikoviti Otočić Svete Marije s crkvom i benediktinskim samostanom koji datiraju iz 12. stoljeća. Otočić je zbog svog izuzetnog estetskog ugođaja i snažne duhovno-kulturne dimenzije svojevrsni simbol otoka i Nacionalnog parka Mljet.narodu je i danas poznatiji pod imenom Melita koje mu je nadjenuto po istoimenom hotelu i restoranu koji je donedavno bio smješten u starome samostanskome zdanju.

Zanimljivih atrakcija ima i van granica nacionalnog parka - u središnjem južnom dijelu mljetske obale nalazi se geomorfološki fenomen Jama (Odisejeva špilja) - krška šupljina čiji se strop odlomio pa uistinu izgleda kao jama ili široki bunar. U njezinom je dnu more jer je Jama prirodnim tunelom povezana s pučinom. Uz rub tunela privezano je nekoliko ribarskih čamaca čiji su vlasnici stanovnici obližnja Babina polja, najvećeg naselja na Mljetu. Zbog niskog svoda njima se može isploviti na more samo za mirna vremena, a isto vrijedi i za turističko razgledavanje Jame s morske strane. Zanimljivo mnogima, jer navodno je baš tu Odisej, nakon brodoloma na stijenama otoka Ogigije, sedam godina s tugom i nostalgijom za domom i Penelopom gledao u pučinu, a prelijepa nimfa Kalipso, kći boga Posejdona, još tužnije zaljubljeno gledala u njega.

Otok Mljet odlikuje se i lijepo razvijenim, bogatim samoniklim, autohtonim šumskim pokrovom što je donedavna prekrivao velike površine obala Mediterana, a danas se rijetko gdje održao u svom izvornom obliku. Bujna vegetacija otoka, poglavito one njegove trećine proglašene nacionalnim parkom, pribavila je Mljetu tako već u antičko doba atribut "zelenog otoka". Za to da tu i danas raste čak pet različitih tipova šuma vjerojatno su ipak najzaslužniji benediktinski redovnici koji su kao višestoljetni feudalni gospodari Mljeta jako brinuli o njemu, a sve do potkraj 18. stoljeća i strogo zabranjivali bilo kakvo naseljavanje njegova zapadna dijela, baš onog koji je danas veći dio nacionalnog parka.

Ostaci mediteranske prašume, izvorne šume hrasta crnike ili česvine, danas su ipak prisutni samo fragmentarno, a najbolje su očuvani kao niska šuma panjača u predjelu Velika dolina. U drugim područjima ta je šuma djelomično nadomještena makijom, divljim maslinama, rogačima, pinijama, kamenjarima, te prostranim šumama brzorastućeg samoniklog alepskog bora koji je s vremenom preuzeo primat nad biljnim vrstama drugačijeg senzibiliteta. Uz šume, biološki su osobito značajna i neka druga staništa: priobalne pješčane dine, strme i visoke obalne stijene kao i one u unutrašnjosti otoka, te bilje obalnih grebena.

Vode Mljeta, još i danas poznate kao oceanografski živo područje, su omiljeno obitavalište sredozemne medvjedice. Slavni francuski oceanograf Jacques Cousteau je roneći prije četrdesetak godina podmorjem oko otoka izjavio da je tamošnja voda jedna od najčišćih na svijetu.

Posjet Nacionalnom parku "Mljet" moguć je brodskom linijom iz Dubrovnika te brojnim turističkim brodovima s Korčule, Hvara i Splita, koji uglavnom pristaju u lukama Polače i Sobra. Naselja Polače i Pomena povezuju s jezerima pješačke staze. Ugodnom boravku pogoduje kupanje, sunčanje te šetnja stazama oko jezera i do vrhova Montokuc, za lijepa vremena, pruža se prekrasan pogled na cijeli nacionalni park, a također i na Pelješac i morsku pučinu sve do Korčule.

 


do kraja 1.polugodišta
OŠ PLOKITE - Split
"Poštujte naše znakove"

Video materijal za učenike razredne nastave

E-Dnevnik od 10.09.2018.
GALERIJA UČENIČKIH RADOVA

 

COVID - 19
Važni dokumenti
UPUTE Microsoft Teams
CISCO WEBEX MEETING
Matific za škole
TABLET S&T 8788_7
Kalendar
« Studeni 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Office 365
HRlektire.com
CENTAR IZVRSNOSTI

HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA

Hrvatski pravopis

ŽUPANIJSKA NATJECANJA


VREMENSKA PROGNOZA

FINALE ŠKOLE U NOGOMETU

CISOK SPLIT

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri

Portal - Upisi u srednju



Upisi u 1.razred 2019./20.

 

Županijska natjecanja


Upisi u srednje škole


Osiguranje učenika

Učeničke marende

PROMET d.o.o. SPLIT

Izvanučionička nastava

NATJEČAJI ZA
TURISTIČKE AGENCIJE

QR Code

VIDEO OŠ PLOKITE

Zdravstveni odgoj


OGLASNA PLOČA

 

Grad Split Prijatelj djece

Hrabri telefon

 

DISLAJKAM MRŽNJU

Prijavi zlostavljanje

Stop nasilju među djecom

 

PREKINI LANAC

 

Sigurnost na internetu

Wikipedia

Hrvatska imena

 

Saznajte svoj OIB

 

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Korisni linkovi
 > MZOS
 > AZOO
 > NCVVO
 > Ettaedu
 > CARNet
 > Upisi.hr
 > CARNet Admin
 > Google
 > E-matica

ČASOPISI
Lista linkova je prazna
DNEVNI TISAK
Lista linkova je prazna
"Stare slike" Splita


 

Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Srednje škole u Splitu
Lista linkova je prazna
Službene stranice SPLIT

Tv program

Radio stanice

Najgledaniji video

 

Županijsko natjecanje

CARNet Vijesti
CARNET
24.11.2020. 14:14
CARNET-ov Nacionalni CERT utvrdio curenje podataka više od 47 000 korisničkih računa
U jednom od najvećih slučajeva curenja podataka u povijesti više od 23 000 baza podataka postalo je javno dostupno. Za kolekciju baza se vjeruje kako je potekla s privatnog hakerskog ... The post CARNET-ov Nacionalni CERT utvrdio curenje podataka više od 47 000 korisničkih računa appeared first on CARNET .

20.11.2020. 16:11
CARNET-ov Nacionalni CERT sudjelovao u najvećoj NATO-ovoj vježbi jačanja kibernetičke sigurnosti
CARNET-ov Nacionalni CERT sudjelovao je u jednoj od najpoznatijih i najvećih NATO-ovih vježbi u području kibernetičke obrane - ,,Cyber Coalition 2020", koja se održala od 16. do 20. studenoga. Iako ... The post CARNET-ov Nacionalni CERT sudjelovao u najvećoj NATO-ovoj vježbi jačanja kibernetičke sigurnosti appeared first on CARNET .

14.11.2020. 11:01
INFO Ponovno uspostavljena primarna veza izmedju Zagreba i Osijeka
Postovani, Prekid je saniran te mrezni promet izmedju Zagreba i Osijeka opet ide punim kapacitetom. Srdacan pozdrav, — Mrezni operativni centar (Network Operations Center – NOC) Odjel mrezne infrastrukture Hrvatska ... The post INFO Ponovno uspostavljena primarna veza izmedju Zagreba i Osijeka appeared first on CARNET .

CMS za škole logo
Osnovna škola "Plokite" Split / Slavonska 13, HR-21000 Split / os-plokite-st.skole.hr / ured@os-plokite-st.skole.hr
preskoči na navigaciju