preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Plokite" Split

 > Naslovnica
vijesti

Josipa CECIĆ treća na Državnom natjecanju iz talijanskog jezika

Autor: Mate Vuković, 23. 4. 2018. 09:07

Na Državnom natjecanju iz talijanskog jezika održanom u Daruvaru 20.travnja 2018.godine, Josipa CECIĆ (8.b) postigla je izvaredan uspjeh – TREĆE MJESTO.

Naravno, iza ovog iznimnog uspjeha stoji vrlo marljiv, predan i odgovoran višegodišnji rad Josipe i njene mentorice prof. Marine Šain.

Vrlo sam ponosan, sretan i zahvalan što se naša škola otvara i prezentira na ovakav način.

ČESTITAM !!!
 

                                                                                       Ravnatelj:
                                                                                 Mate Vuković, prof.

 [više]

Dan planata Zemlje - 22.travnja

Autor: Mate Vuković, 19. 4. 2017. 06:05

Svakog 22.travnja, u cijelom svijetu obilježava se Dan planeta Zemlje (Earth Day).

Prvi puta je obilježen 22.travnja 1970. godine masovnim demonstracijama za okoliš, u kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi, a samu ideju o obilježavanju Dana Zemlje predstavio je 1969. godine na konferenciji UNESCO-a John McConnel. Službeno se ovaj dan obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.
U Hrvatskoj se organizirano obilježava od 1990. godine.

Svrha je da se upozori na opasnost koja prijeti životu na Zemlji uslijed naglog razvoja industrije i porasta potrebe za energijom, što je dovelo do otpuštanja velikih količina otrovnih tvari u atmosferu i povećanog iskorištavanja fosilnog goriva.
Želi se podsjetiti ljude na važnost ponovnog uspostavljanja kontakta s prirodom i očuvanja prirodnog okoliša.
Poznato je da se u Hrvatskoj samo 10% otpada reciklira, dok taj prosjek u EU iznosi 27% sa tendencijom rasta do 50% do 2020. godine.
Većina otpada može se reciklirati, tako da svatko može pridonijeti očuvanju planeta Zemlje svakodnevnim postupcima:

  • staklene boce odlagati u posebno označene kontejner ili vratiti u trgovine uz povratnu naknadu. 4000 godine potrebno je da bi nestala staklena boca bačena u prirodi
  • plastične boce odlagati u posebno označene kontejnere ili, uz povratnu naknadu, vratiti u trgovine. Za razgradnju plastične boce u prirodi potrebno je nekoliko stotina godina
  • papir također odvajati u posebne kontejnere, kao i baterije koje sadrže teške metale koji zagađuju okoliš
  • racionalno koristiti vodu i energiju, uvijek isključiti nepotrebne potrošače
  • češće hodati pješke ili koristiti bicikl, a manje automobil, čime se štiti okoliš, ali i poboljšava vlastito zdravlje

Američki portal businessinsider.com objavio je pedeset nevjerojatnih činjenica o Zemlji, a za vas smo izdvojili nekolicinu najzanimljivijih.

  • čovjek može bez zaštite preživjeti dvije minute u svemiru
  • kinesko zagađenje zraka vidljivo je iz svemira, dok Kineski zid nije
  • zemlji je potrebno da se okrene oko svoje osi 23 sata, 56 minuta i 4 sekunde
  • oko 38 tisuća ljudskih rukotvorina lansirano je u zemljinu orbitu od 1957.godine, odnosno lansiranja prvog satelita Sputnika
  • u sljedećih 300 godina 75 posto životinjskih vrsta moglo bi biti istrijebljeno
  • slana voda na Zemlji čini 97 posto ukupnih vodenih površina, a pitka samo tri posto
  • čak 90 posto smeća u oceanima čini plastični otpad
  • svake se godine opiše se oko 2000 novih morskih vrsta
  • na deset kilometara i 900 metara nalazi se najdublja točka nekog oceana, točnije Tihog u Marijanskoj brazdi
  • od ukupne količine zlata na Zemlji 99 posto ga se nalazi u zemljinoj jezgri
  • temperatura zemljine jezgre je oko 5500 tisuća stupnjeva, što je jednako onoj na površini Sunca
  • oko 6371 kilometara iznosila je najveća bušotina prema unutrašnjosti Zemlje, koju su Rusi probušili na svome otoku Sakhalin. Smatra se da je otprilike tolika udaljenost do središta naše planete
  • dva čovjeka umiru svake sekunde
  • smatra se da će 2050.godine na Zemlji živjeti 9,2 milijarde ljudi
  • najviša temperatura ikada zabilježena na našoj planeti je 57.8 Celzijevih stupnjeva, a izmjerena je 1922.godine u El Aziziji u Libiji. Najniža zabilježena temperatura izmjerena je 1983.godine u Vostok stanici na Antartici, minus 89,2 Celzijevih stupnjeva
  • svaki dan se rodi 200 tisuća ljudi

 [više]

Zanimljivosti - Kako je tiskana prva knjiga?

Autor: Mate Vuković, 12. 4. 2015. 17:38

Povijest knjige proteže se još od vremena kad je čovjek svoje misli počeo crtati ili zapisivati simbolima na zidovima pećina, koru drveta ili na kožu životinja.
Sredinom 15. stoljeća u Njemačkoj obrtnik Johannes Gutenberg (pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg) stvorio je sustav koji će olakšati širenje pisane riječi. Taj mu je sustav 1455. omogućio tiskanje prve knjige - Biblije.
Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi.
Koristio je postupak koji je bio u upotrebi sve do nedavno, kada je tehnološka revolucija donijela velike promjene i u tiskarstvu. Sljedeći vlastitu intuiciju Gutenberg je koristio "pokretna slova".
Gutenberg je počeo izlijevati pojedinačna slova iz kovine i od tih slova sastavljati redove i stranice na glinenoj ploči. Konstruirao je i drveni tijesak za tisak pomoću kojeg je dobivao otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira.
Prije Gutenberga knjige su se ručno prepisivane i oslikavane. Stoljećima su se koristile posebne tehnike za reproduciranje slika. Uzimale su se drvene matrice na kojima su urezivani različiti likovi. Poslije se matrica, umočena u boju, pritiskivala na papir i tako se dobivao otisak. Takvih je pokušaja bilo i sa slovima abecede, ali pokazalo se da je to presložen postupak, zbog malih dimenzija rezbarija i zbog toga što se drvo lako izobličavalo.

Kakvu je važnost imao Gutenbergov izum?

Njegov je sustav olakšao umnožavanje tekstova koji su se do tada prepisivali i zbog toga bili dostupni u vrlo malo primjeraka. Tako su čitati mogli samo rijetki i povlašteni. Poslije Gutenberga, primjerci knjiga dosegli su za to vrijeme iznimne naklade.Moglo se otisnuti dobrih dvije tisuće primjeraka jedne jedine knjige. Gutenbergov izum je kasnije usavršavan, na primjer u tipu slova. S vremenom je izgled slova pojednostavljen dok nije dobio svoj današnji izgled. Prva tiskana knjiga u Hrvatskoj je Misal tiskan u Senju 1494. godine.

Krajem prošlog stoljeća izumljeni su strojevi koji mogu odvajati i spajati različita slova abecede. Ti strojevi - linotipi, koriste se kao obični pisaći strojevi. Oni stvaraju riječi i smještaju ih u retke od kojih nastaje stranica.
Gutenbergov  je slog bio izljevan u kalupu, i to svako slovo posebno. Izvađen iz kalupa, slog se lako mogao slagati ili postavljati u riječi, redove i stranice. Kada se slože i otisnu, stranice su razbijane, slova su odlagana u pregratke da bi se ponovo upotrijebila za tiskanje novih stranica i knjiga.

Članak je preuzet s portala e-kako.

 [više]

Veliki uspjeh naših atletičarki!!!

Autor: Mate Vuković, 10. 4. 2018. 16:22

ČESTITAMO !!!

1.mjesto - ŽUPANIJSKO NATJECANJE u KROSU OŠ - Djevojčice
Sinj, 10.travnja 2018.godine.


Vana KONČAN, Josipa CECIĆ, Dea PETROVIĆ, Marina DŽAJA
Marija ELEZ, prof.


 

 [više]

Zašto trebamo reciklirati?

Autor: Mate Vuković, 18. 5. 2017. 12:16

Gospodarski rast, rastuća potrošnja proizvoda i sirovina rezultiraju stalnim porastom količine otpada koji se bilježi u svim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj, čineći problem zbrinjavanja otpada jedan od većih problema današnjice. U Hrvatskoj godišnje proizvedemo 1,3 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno 0,80 kg po stanovniku dnevno. Najrazvijenije zemlje Europske unije recikliraju do 56% komunalnog otpada, dok Hrvatska reciklira samo 20%. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje nastaje 30-40000 tona električnog / elektroničkog otpada te da taj iznos raste oko 10% na godinu.

Problemi s odlagalištima otpada, zagađivanjem okoliša, troškovima odvoženja, sanacijama i otvaranjima novih odlagališta otpada toliko su narasli, da je stari način ponašanja i odnosa prema otpadu jednostavno neprihvatljiv.

1. Recikliranje pridonosi očuvanju vrijednih prirodnih resursa
Prilikom postupka recikliranja koriste se već iskorištene sirovine i proizvodi (otpad) te se time smanjuje potreba korištenja i eksploatacije novih prirodnih resursa. Također, treba imati na umu, da, recikliranjem sporije trošimo prirodne resurse koji će trebati i budućim generacijama!

2. Recikliranje štedi energiju
Upotrebom recikliranih umjesto prirodnih sirovina, u procesu proizvodnje troši se neusporedivo manja količina energije nego li u proizvodnji novih proizvoda proizvedenih upotrebom novih sirovina, uključujući pritom troškove izdvajanja, prerade i transporta istih! Također, recikliranje smanjuje korištenje vode u proizvodnji.

3. Recikliranje štiti okoliš
Recikliranje smanjuje potrebu korištenja novih sirovina i materijala te svih proizvodnih procesa koji uvelike uzrokuju značajno zagađenje prirode i okoliša. Kada industrije upotrebljavaju reciklirane sirovine, ispuštaju manje količine stakleničkih plinova i otpadne vode

4. Recikliranje smanjuje gomilanje otpada na odlagalištima
Sirovine i proizvodi pogodni za recikliranje iskorištavaju se za proizvodnju novih proizvoda što u konačnici uzrokuje smanjenje količine smeća na odlagalištima otpada. Dovozom manjih količina otpada na deponije, možemo prenamjeniti taj prostor za druge potrebe.

5. Recikliranjem štedimo novac i otvaramo nova radna mjesta.
Zbrinjavanje otpada je skup proces. Industrija recikliranja može otvoriti više radnih mjesta nego industrija tradicionalnog zbrinjavanja otpada.

Odovojeno sakupljanje otpada i recikliranje osnove su modernog upravljanja otpadom jer na taj način štedimo prirodne resurse, smanjujemo gomilanje otpada na odlagalištima i štitimo okoliš.

 [više]

TALIJANSKI JEZIK

Autor: DANIJEL RAJIĆ, 23. 3. 2018. 10:49

Izvanredan uspjeh na županijskom natjecanju

Učenica 8.b razreda Josipa Cecić, osvojila je TREĆE MJESTO na županijskoj razini natjecanja iz talijanskog jezika. Tako se plasirala među šest najboljih učenika koji se upućuju na državnu razinu natjecanja koja će se održati u Daruvaru.

Ovaj izvanredan uspjeh rezultat je višegodišnjeg predanog, sustavnog i marljivog rada Josipe i njene mentorice prof. Marine Šain.

ČESTITAMO!!!

Našoj Josipi i prof. Šain želimo puno uspjeha na državnom natjecanju.

 [više]

UVODNA PREZENTACIJA U PROJEKT „ NAŠI ŠKOJI „

Autor: DANIJEL RAJIĆ, 23. 3. 2018. 11:10

Mladi geografi sa svojim mentorom prof. Tomislavom Tafrom pripremili su zanimljivu uvodnu prezentaciju u ovogodišnji projekt „NAŠI ŠKOJI - MJESTA VJEČNE LJEPOTE“.

Uz prekrasne slike našeg Jadrana i otoka, prof. Tafra osmislio je i zanimljiv kviz poučnog i humorističnog sadržaja o Jadranskom moru, otocima, obali, sredozemnoj klimi, biljnom i životinjskom svijetu našeg obalnog i priobalnog prostora, gospodarstvu, prirodnoj i kulturnoj baštini, običajima…

Nakon kviza,  učenici prvih razreda su na svoj osebujan način predstavili nama najbliži otok Šoltu riječima: DRAGI PRIJATELJU ZNAJ; ŠOLTA JE BISER DALMACIJE I ZEMALJSKI RAJ!!!!

Danas smo se zaista lijepo zabavili i puno naučili.

 [više]

Književna večer povodom obilježavanja "Dana hrvatskog jezika"

Autor: Mate Vuković, 15. 3. 2018. 14:49

OTOCI - MJESTA VJEČNE LJEPOTE

Mjesta koja volimo stvaramo sami, u snovima i od snova. Ona su tu i tamo daleko, kao i otoci, u zagrljaju mora, okupani prozračnom ljetnom maglicom, suncem koje im se srdačno smiješi i mirisom kamena i soli.
Ako tražite tajnu vječne ljepote, morate biti otočanin – čovjek satkan od nostalgije i uspomena na roditeljski dom, na mladost. Za njih je rodni otok napola fikcija, napola stvarnost. Iako ponekad daleko od njega, uvijek mu se vraćaju, u stvarnosti ili barem u snovima… No, otok je uvijek tu…..

Književnu večer povodom obilježavanja Dana materinjeg jezika posvetili smo našim otocima – škojima. Vječnu ljepota otoka slavili smo lijepom književnom riječju i pjesmom.

Predstavili smo poznate književnike, otočane, koje su utjelovili naši učenici- Alberta Fortisa, renesansnog talijanskog putopisca koji je u svome djelu „Put kroz Dalmaciju“ proslavio ljepotu Dalmacije; Julija Bajamontija, Fortisovog prijatelja, splitskog gradonačelnika koji je Fortisa rado pratio na njegovom putu po Dalmaciji;  Petra Hektorovića; Hanibala Lucića; Vladimira Nazora i Ranka Marinkovića.
Iznimno smo radosni što su nas posjetili i naši dragi prijatelji s otoka Brača i Hvara. Oni su nam oživotvorili lijepu, zvonku, izvornu otočku riječ.

Potom nam se predstavila i mlada spisateljica Magdalena Senjković koja nam je pročitala dvije pjesme izvornom bračkom čakavštinom.

Zahvaljujemo našim dragim gostima i nadamo se skorom ponovnom susretu .

Pokazali smo da lijepa riječ povezuje. Sretni smo što smo stekli nove prijatelje i otvorili nove vidike… krenuli preko mora….  i otkrili tajnu vječne ljepote.

Ostale fotografije pogledajte u Foto-galeriji.

 

NOVINARSKA GRUPA RAZGOVARA S DRAGIM GOSTIMA
 

Večeras razgovaramo s našim gostima s otoka Brača i Hvara.
To su učenici Laura, Cvita, Ivana i Ive, njihove nastavnice i spisateljica Magdalena Senjković.

KAKO SE ZOVETE?

Ja sam Magdalena Senjković. Inače sam amaterska spisateljica i pišem pjesme na dijalektu. Rođena sam i odrasla u Pučišćima i išla sam tamo u školu. Mislim da je to jedina škola na Braču koja tako intezivno njeguje dijalekt i književnost.

KAKO SE ZABAVLJATE NA OTOKU?

Ive: Najviše se igramo s prijateljima i susjedima. Mobiteli su  preplavili otoke pa se svi manje družimo, ali mi mlađi od 12 godina  još uvijek se sastajemo. Imamo uske uličice pa se lovimo i skrivamo.

Laura: Većinom smo u školi, imamo dosta projekata. Imamo kino pa idemo gledati filmove. Imamo i disko.

Ivana: Idemo na razne aktivnosti kao što su gluma, sport  i  igramo se s prijateljima. Većinom smo u školi, zabavljamo se.

Cvita: Družim se s prijateljima,idem u školu i na razne aktivnosti.

KOJI STE RAZRED?

Cvita:Treći.
Ive: Šesti.
Laura: Sedmi.
Ivana: Treći.

GDJE ŽIVITE?

Ive i Laura: U Pučišćima.

Cvita i Ivana: U Hvaru.

Magdalena: Ja sam u stvari iz Pučišća, ali živim u Nerežišću gdje je skroz drugačiji dijalekt. Ja i muž govorimo drukčijim dijalektom, ali to je super jer se digod ne razumimo pa kad se svađamo, svašta mu rečen, a on ne razumi.

KAKO JE LJETI, A KAKO ZIMI NA OTOKU?

Ive: Zimi nema ništa drugo osim škole i školskih aktivnosti, a ljeti imamo vaterpolo pa smo većinom na kupanju.

Laura: Zimi nemamo baš puno aktivnosti osim škole i nekih sportova kao npr. karate i nogomet. Ljeti ima dosta aktivnosti, možemo ići vanka, šetati, trčati.

ŠTO JE ZAPRAVO PRIČA O MAČKU KOJU SI NAM DANAS PREZENTIRAO NA PRIREDBI?

Ive: Ja sam to izmislio i s tim sam lani bio na Pričiginu. Obitelj Mačkovih i teta Jele su stvarni. Teta Jele ima cvjećarnicu i zaista ima mnogo mačaka.  Šjor Ante nije stvaran, on je totalno izmišljeni lik.

NASTUPAŠ LI I OVE GODINE NA PRIČIGINU?

Ive: Da. Prijavio sam se s pričom o mačku.

KOLIKO ČESTO IDETE U SPLIT?

Ive: Jedan put mjesečno.

Laura: Svaki vikend.

Ivana: Svakih 2 mjeseca.

BISTE LI VIŠE VOLJELI ŽIVJETI U VEĆEM GRADU ILI U MANJEM MJESTU NA OTOKU?

Ive: Ja bih više želio živjeti u malo većem gradu, ali također i na otoku.

Laura: U većem gradu.

Cvita i Ivana: Ovdje gdje jesmo.

IMATE LI  PRIJATELJE U SPLITU?

Laura: Da. Imam  rođake.

KAD ROĐACI IZ SPLITA DOVEDU NEKOG DRUGOG TKO NIKADA NIJE BIO NA BRAČU, RAZUMIJE LI VAŠ GOVOR?

Ive: Najčešće traže da ponavljamo riječi pa ponovimo 3-4 puta.

Laura: S njima nam je lakše pričati na književnom jeziku.

IMA LI U BRAČKOM DIJALEKTU GLAS A?

Ive: Ima u nekim riječima.

KAKO KAŽEŠ MAČKA? JE LI MOŠKA?

Ive: Ne. Močak.

KAKVE SU RAZLIKE U DIJALEKTU?

Hvarska učiteljica: Ja sam s cimericom imala razlike. Ona je bila s Brača iz Postira i oni zovu sobu komora, a mi kamara. Kad bi mi rekla „Idem u komoru“, ja bih se začudila. Nama je i na otoku tolika raznolikost u izgovoru da smo mi na Hvaru sličniji Visu nekom drugom dijelu otoka.

Ive: U Pučišću ljudi imaju vrlo sličan dijalekt kao  Jelšani i Vrbovšani na Hvaru. Na Braču su Pražišćani  poznati po tome što pjevaju dok govore. Imaju uzlaznu intonaciju. „Oćeš poć u Spliiit?“

Bračka učiteljica: Najrazičitiji dijalekti su na Braču.

KOLIKO VAS JE U RAZREDU?

Ive:  Ima nas 27,ali to je skupa iz Pučišća,  Pražnica i Humca

Laura:  Nas je 18, a  to je područna škola.

Magdalena: Ja sam iz manjega mista i moj sin gre u razred gdje ih je 5 u razredu.

ŽELITE LI VI NAS NEŠTO PITATI?

Ive: Ne.

 

ZAHVALJUJEMO VAM!
Novinarska grupa

Razgovor snimila i pripremila učenica 8.a razreda, Ena Dodig,

 [više]

GRUPA KULTURNA BAŠTINA POKLANJA UČENICIMA PREDSTAVU

Autor: DANIJEL RAJIĆ, 28. 2. 2018. 11:44

Dana 13.02. 2018. godine u našoj se školi održala predstava „KEKO EKO“ u izvedbi „Produkcije Z“. Predstavu je dogovorila i organizirala voditeljica grupe Kulturna baština profesorica Marina Šain.  Priča je jako poučna. Keko Eko, Marina i Ante se stalno bore protiv dječaka Pere, koji onečišćuje ulicu, gazi cvijeće i radi nered. Ipak, na kraju Pero shvaća kako je skrenuo s pravog puta te se odlučuje popraviti. Kroz cijelu predstavu se provlači i njena pouka:

  

Trebamo odvajati i reciklirati otpad, ne smijemo ga bacati po ulicama i svijet će biti čišći i zasigurno ljepši!

Na svakom dječjem licu se tijekom predstave  vidio osmijeh i stvarno smo uživali. Mi, članovi Novinarske grupe i grupe Kulturna baština,  budnim smo  okom pratili sva zbivanja u atriju naše škole. Na kraju smo upoznali i intervjuirali lutkara te saznali puno novih informacija.

  

Preporučila bih ovu predstavu svim mlađim generacijama jer je poučna, interaktivna i na kraju krajeva zabavna.

                                          Do idućeg pisanja!

                                                                     Josipa Cecić, 8.b

 

 

 RAZGOVOR  S  LUTKAROM   DARKOM  BOŽANIĆEM

Grupa Kulturna baština razgovarala je s lutkarom  koji je pomoću četiri lutke djeci „ispričao“ zanimljivu i poučnu priču.

  • Kako ste naučili upravljati lutkama?

Treba prvo naučiti redoslijed predstave i zamisliti da si ti taj lik. Treba imati mašte, sluha i ritma.

     -  Je li to teško?

Nije. Samo pokušajte držati ruku u zraku trideset minuta pa ćete vidjeti. /Našalio se gospodin Darko./

  • Radite li Vi sami lutke?

Ne. Jedna gospođa iz Rijeke dobije priču pa po njoj izrađuje lutke.

  • Koja je Vaša struka?

Glumac.

  • Radite li u isto vrijeme s dvije lutke?

Da.

  • Koliko Vam treba vremena da uvježbate predstavu od četrdeset minuta?

Od samog početka pisanja priče pa do završne radnje treba nam godina dana. Mi smo jedinstveni u Hrvatskoj po tome što imamo lutkarske mjuzikle. Kazalište smo s najvećim brojem predstava u Hrvatskoj.

  • Što bitno sadržava jedna predstava?

Bitno je da ima puno pjesme i malo humora. Predstave trebaju biti interaktivne i edukativne.

  • Koliko traju Vaše predstave?

Sve traju oko četrdeset minuta.

  • Hvala Vam!

                                             Razgovor snimila i pripremila Ema Vuljan.

    Ova je predstava  izvedena na dan kad smo u školi bili maskirani.

     

    Zbog toga su učenici ovako zanimljivo odjeveni.

    Fotografije:  Lucija Lučin, Ema Vuljan i Marina Šain

 [više]

Arhiva naših vijesti   
 



do kraja skolske godine
ŽUPANIJSKA NATJECANJA


VREMENSKA PROGNOZA

FINALE ŠKOLE U NOGOMETU

CISOK SPLIT

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri

Portal - Upisi u srednju




Upisi u 1.razred 2016./17.

 

Županijska natjecanja


Upisi u srednje škole


Osiguranje učenika

Učeničke marende

PROMET d.o.o. SPLIT

Kalendar
« Travanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Izvanučionička nastava

NATJEČAJI ZA
TURISTIČKE AGENCIJE

QR Code

VIDEO OŠ PLOKITE

Školski list 2013

Zdravstveni odgoj


OGLASNA PLOČA

 

Grad Split Prijatelj djece

Hrabri telefon

 

Prijavi zlostavljanje

Stop nasilju među djecom

 

PREKINI LANAC

 

Sigurnost na internetu

Wikipedia

Hrvatska imena

 

Saznajte svoj OIB

 

Tražilica
Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Korisni linkovi
 > MZOS
 > AZOO
 > NCVVO
 > Ettaedu
 > CARNet
 > Upisi.hr
 > CARNet Admin
 > Google
 > E-matica

ČASOPISI

DNEVNI TISAK

Važni dokumenti
"Stare slike" Splita


 

Korisni linkovi

Srednje škole u Splitu
Službene stranice SPLIT

Tv program

Radio stanice

Najgledaniji video

 

Županijsko natjecanje

CARNet Vijesti
Novosti i press kutak :: Novosti :: Vijesti
20.04.2018. 13:17
Objavljen Priručnik za primjenu i izradu e-Škole scenarija poučavanja
Osposobljavanje nastavnika i sustavna edukacija za korištenje tehnologije u obrazovanju jedan je od najvažnijih zadataka pilot projekta "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" kojeg provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET.

18.04.2018. 13:36
CARNET uživo prenosi predavanje o medijskoj pismenosti i lažnim vijestima
Predavanje i radionicu pod nazivom “Zašto je važna (novo)medijska pismenost: primjer lažnih vijesti”, koja se u četvrtak, 19. travnja 2018. godine, od 11 sati i 25 minuta održava u Osijeku, može se uživo pratiti na CARNET-ovoj platformi Meduza.

09.04.2018. 09:34
CARNET dovodi više od 300 inovativnih ravnatelja i profesora u Zadar
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET u suradnji sa Sveučilištem u Zadru organizira 10. i 11. travnja peti po redu skup Suvremene tehnologije u obrazovanju – STO 2018

CMS za škole logo
Osnovna škola "Plokite" Split / Slavonska 13, HR-21000 Split / os-plokite-st.skole.hr / ured@os-plokite-st.skole.hr
preskoči na navigaciju