Zanimljivosti - Kako životinje vide svijet oko sebe?
Autor: Mate Vuković, 12. 2. 2015.
Mačka
“Nikada nećemo znati što mačka proživljava,” govori Dan-Eric Nilsson, zoolog sa Sveučilišta Lund u Švedskoj i koautor knjige Životinjske oči. Ipak, možemo poprilično točno vidjeti ono što one vide. Za razliku od ljudi, mačke imaju dva tipa fotoreceptora i vide poput daltonista, govori Nilssen. Da bi mogli dočarati ono što mačka vidi, sve što je crveno ili zeleno treba postati jedna bolja.
Mačji vid ima nižu rezoluciju nego ljudski, što znači da mačke objekte vide malo zamućenije nego ljudi. Ljudski vid je među najoštrijima zahvaljujući gustoj strukturi konusnih stanica unutar naše mrežnice. Nilsson ističe kako je tokom dana mačji vid šest puta zamućeniji nego čovječji, dok je za vrijeme mraka situacija obrnuta.
Pčele
Pčele su trikromati baš kao i ljudi, no umjesto naše kombinacije crveno-zeleno-plavih boja, njihovi fotoreceptori su osjetljivi na žuto, plavo i ultraljubičasto svjetlo. Sposobnost uočavanja ultraljubičastog svjetla omogućava pčelama raspoznavanje uzoraka na cvjetovima koji ih vode do nektra. Štoviše, govori Nilsson, pčele mogu vidjeti toliki raspon ultraljubičastog svjetla da “vjerojatno mogu vidjeti više od jedne bolje ultraljubičastog svjetla.”
Ptice
Za razliku od ljudi, ptice imaju četiri tipa fotoreceptora koji im omogućuju da vide crvenu, zelenu, plavu i ultraljubičastu u isto vrijeme. Neke ptice imaju oštriji vid od ljudi, tako da veliki orao vidi čak 2.5 puta oštrije od čovjeka.
Kada bi profesor Nilsson uistinu moga ući u glave životinja, “ptice bi bile zanimljive.” No, mi ne možemo izoštriti naš vidi niti vidjeti ultraljubičasto svjetlo, jednostavno, nemamo potrebne fotoreceptore i moždane neurone koji bi nam to omogućili. Dalekozorom možemo dočarati oštrinu koju orao može vidjeti, ali ništa nam uistinu ne može dočarati svijet kakav vidi veliki orao, zaključuje Nilsson.
Čegrtuša
Čegrtuše imaju vid niske rezolucije tokom dana i mnoštvo konusnih stanica koje poboljšavaju njihov vid tokom noći. Ono što čegrtuše čini osobitim je njihova sposobnost uočavanja ultraljubičastog svjetla. One imaju poseban osjetilni alata (organ) – par rupa koje se nalaze na obje strane njuške između oka i nosnica. Uz pomoć njega, govori David Julius sa Sveučilišta California, čegrtuša detektira toplinu.
Članak je prenesen s portala Znanost Blog.
Neke životinje, uključujući kućne ljubimce, ne vide boje koje mi vidimo, ali u isto vrijeme, one mogu vidjeti i neke boje koje ljudi ne opažaju. Vizualna percepcija živih bića ovisi o načinu na koji njihovo oko procesuira svjetlo. Ljudi su trikromati – što znači da naše oči imaju tri tipa fotoreceptora koje nazivamo konusnim stanicama, a osjetljivi su na crvenu, zelenu i plavu boju. Jedan drugi tip fotoreceptora detektira male količine svjetlosti i omogućava nam snalaženje u mraku.
Životinje procesuiraju svjetlost na drugačiji način-neka bića imaju samo dva tipa fotoreceptora, što ih svrstava u djelomično slijepa bića, dok neka imaju po četiri tako da mogu vidjet npr. ultraljubičasto svijetlo.
“Nitko od nas se ne može oduprijeti mišljenju da možemo zamisliti što druge životinje misle,” govori Tomas Cronin, profesor sa Sveučilišta Maryland koji proučava vizualnu fiziologiju. I dok možemo samo nagađati što životinje misle, gledati njihovim očima uistinu je moguće.
Mačke Pčele
Pčelinje oči imaju veoma nisku rezoluciju zbog svoje strukture. Ova slika ne prikazuje tu zamućenost, nego samo dočarava vidljivost ultraljubičaste boje.
Ptice Čegrtuša
Čegrtuša kombinira informacije iz svog osjetilnog organa i oka te pravi jedinstvenu sliku. Termalna slika sklapa se s vizualnom i daje prednost čegrtušama u lovu. Julius govori kako zapravo nije teško predočiti ono što vidi čegrtuša, sve što trebamo napraviti je pogledati kroz infracrvenu kameru.
Upute za nastavnike:
e-Dnevnik za nastavnike
Upute za razrednike:
e-Dnevnik za razrednike
Upute za učenike-roditelje:
e-Dnevnik za učenike-roditelje
Kako biti podrška svom djetetu?
Edukativna slikovnica
Kako djeci objasniti
epidemiju koronavirusa?
Digitalni asistent Andrija
- GPIP 2023.
- KURIKUL 2023.
- Kucni red 2020
- Eticki kodeks 2020
- Clanovi Eti. pov.
- Udzbenici 2020
- Statut 2019.
- Statutarna odluka o izmjenama statuta.pdf
- Plan nabave 2017.
- Pravilnik o radu
- Pravilnik o zapo.
- Pravilnik o nabavi
- Pravilnik o zap1
- Pravilnik os. poda.
- Pravilnik o nepravi.
- Poslovnik o radu školskog sportskog društva.pdf
- OS PLOKITE 2022 Pravilnik o postupku unutarnjeg
- Prijedlog za imenovanje povjerljive osobe i njezina zamjenika
- Poziv imenovanje povjerljive osobe i njezina zamjenika
- Financijski plan 2022 - 2024 OŠ Plokite.xls
- Imenovanju povjerljive osobe
- Razrješenju i imenovanju člana ETIČKOG POVJERENSTVA
- Imenovanju zamjenice povjerljive osobe
- Financijski plan ŠO 2023-2025.xls
- Financijski plan ŠO 2023-2025.pdf
- Godišnje_izvješće_o_poslovanju i izvršenju financijskog plana 2022 OŠ Plokite.pdf
- Pravilnik o videonadzoru 2023.pdf
- Pravilnik o provedbi postupka jednostavne nabave u skoli.pdf
- Pravilnik o stjecanju i korištenju vlastitih prihoda
- Pravilnik o radu 2023..pdf
- Pravilnik o ostvarivanju i korištenju nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda OŠ Plokite.pdf
- 17 OŠ_Plokite_Split_ŠK_2023.pdf
- 17 OŠ_Plokite_Split_GPiP 2023-2024.pdf
- Izmjene i dopune Kućnog reda pdf.pdf
Jamstveni list
Proces prijave kvara
Upute za uporabu
Najčešća pitanja i odgovori
Upute za korištenje SIM kartice
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| Razni časopisi |  |
| > Enter |
| > PC Chip |
| > Vidi |
| > National Geographic |
| > Drvo znanja |
| > Modra lasta |
| > Radost |
| > Alkica |
| > Mak |
| > Prvi izbor |
 |
| Kamo poslije osnovne... | |
|
.gif)
.jpg)
