preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Plokite" Split

 > Naslovnica
vijesti

Vrijeme je da nas upoznate !!!

Autor: Mate Vuković, 12. 10. 2018. 10:39


1.a razred i njihova učiteljica Jasna RADOVNIKOVIĆ


1.b razred i njihova učiteljica Mirjana FILIPOVIĆ

 [više]

Noć istraživača

Autor: Mate Vuković, 12. 10. 2018. 17:43

          Dana 28. rujna 2018. godine Novinarska je grupa sudjelovala u  Europskoj noći istraživača. Na Peristilu smo se našle s  profesoricom iz talijanskog jezika koja nas je odvela do podruma Dioklecijanove palače. Na mjestu gdje se trebala održati Noć istraživača, dočekao nas je prof.dr.sc. Ivica Puljak koji nas je i pozvao da mu pomognemo na štandu FESB-a /Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje/. Profesor nam je podijelio majice i torbe s natpisom „Europska noć istraživača“.

         Nakon kratkog uvoda, pokazao nam je  slike i plakate o postanku  i evoluciji svemira, a o čemu smo mi  kasnije izlagale  posjetiteljima. Profesor Puljak nam je produbio priču o svemiru koju smo čule tjedan dana ranije na Izložbi o postanku i evoluciji svemira. Nakon zanimljivog predavanja, podijelile smo se u nekoliko manjih grupa te je svaka od nas  odabrala temu o kojoj je željela  govoriti ljudima koji su se zainteresirano približili našim slikama i plakatima. Gea i ja smo im govorile o supersudarivaču koji se nalazi sto metara ispod zemlje u švicarskom gradu Ženevi. Ljudi su bili oduševljeni našom pričom. Na kraju izlaganja imali su pitanja na koja  smo mi sa sigurnošću  odgovarale.

          Poslije našeg predstavljanja teme, došli su srednjoškolci koji su nastavili raditi isto što smo mi radile prije njih. Profesor Ivica Puljak se zahvalio nama i voditeljici Novinarske grupe Marini Šain pa smo krenule na obilazak štandova drugih fakulteta. Vidjele smo i naučile mnogo zanimljivosti o svijetu koji nas okružuje.

Drago mi je što sam zajedno s Novinarskom grupom i profesoricom iz talijanskog jezika sudjelovala  i uživala u Europskoj noći istraživača.

Ana RATKOVIĆ, 8.a

 [više]

Kemija i fizika

Autor: Mate Vuković, 10. 10. 2017. 09:43

Kemija je znanost koja se bavi tvarima i njihovim promjenama. Kemičari proučavaju kemijske spojeve, njihova svojstva i reakcije. Biokemija je znanost koja se bavi kemijom živih bića. Atomska teorija je osnova kemije. Ta teorija kaže da se sve tvari sastoje od vrlo malih čestica, atoma.
Jedan od prvih zakona koji je doveo do utemeljenja kemije kao znanosti bio je Zakon očuvanja mase. Kemijska tvar je materija s određenim rasporedom atoma. U kemijske tvari ubrajamo elemente, primjerice vodik i kisik, ali i spojeve, primjerice vodu, u kojoj su spojeni atomi različitih elemenata. Naše tijelo, hrana i odjeća napravljeni su od kemijskih tvari.
Kemijska svojstva su način ponašanja jedne kemijske tvari prema drugima. Tako, primjerice kisik izaziva hrđanje željeza tj. njegovu oksidaciju pa kažemo da je kisik oksidans, odnosno da ima oksidativna svojstva. Kad god se izvodi određena kemijska reakcija, količina stečene ili izgubljene energije uvijek je ista. To je dovelo do važnih pojmova kao što su ravnoteža, termodinamika i kinetika.
Naše tijelo sadrži na desetke tisuća kemijskih tvari koje se miješaju, međusobno reagiraju i daju nam energiju za opstanak. Toksične (otrovne) tvari se upliću u kemijske reakcije u našem organizmu. Neke su kemijske tvari osim toga i korozivne jer nagrizaju materijale.
Kemijska reakcija je proces nastajanja jedne kemijske tvari iz druge. Pri mnogima od njih oslobađa se toplina, kao primjerice pri gorenju.
Kiseline su kemijske tvari koje reagiraju s kovinama. Jake kiseline, primjerice sumporna, dušična i klorovodična, vrlo su korozivne. Baza je tvar koja neutralizira (poništava) kiselinu. Pri njihovoj reakciji nastaju takozvane soli. Alkalije su jake baze, dobro topljive u vodi.
Biokemija proučava molekule u živim bićima: biljkama, životinjama i u ljudskom tijelu.  Te su molekule u golemoj većini spojevi elementa ugljika. Ugljikovi atomi mogu se povezati međusobno (a i s drugim atomima) na mnogo, mnogo načina, tvoreći primjerice – prstenove i lance praktički neograničene duljine. Zbog te silne raznovrsnosti ugljik je idealna opeka za izgradnju složenih molekula života.

Fizičari proučavaju ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Primijenjena fizika iskorištava fizikalna otkrića u medicini, graditeljstvu i drugim praktičnim područjima.
Fizičari istražuju od čega su sazdani atomi, kako se ponašaju materijali, kao i sile koje drže planete u njihovim putanjama. Oni osim toga proučavaju i toplinu, svjetlo, elektricitet i magnetizam. Nastoje otkriti osnovne zakone kojima se pokoravaju materija i energija. Fizičari kreiraju i provode eksperimente rabeći lasere, ciklotrone, elektronske mikroskope, teleskope, velike spektrometre i druge uređaje. Njihova se otkrića obično zapisuju u obliku znanstvenih jednadžbi.
U fizici postoje dva osnovna oblika istraživanja. Eksperimentalni fizičari rade u laboratorijima gdje pokusima mjere fizikalna svojstva i procese. Teorijski se fizičari bave idejama, jednadžbama i modelima te otkrivaju nove fizikalne zakone koji mogu objasniti ili predvidjeti rezultate pokusa.

Primijenjena fizika na temelju osnovnih zakona fizičkoga svijeta smišlja korisna oruđa i tehnike za mnoga područja znanosti i tehnologije, primjerice medicinu, astronomiju, meteorologiju, tehnologiju materijala i informatiku.

Na temelju fizike razvijeni su mnogi dragocjeni medicinski instrumenti i tehnike. Skeneri, rendgenski aparati i laserska kirurgija temelje se na otkrićima fizičara, što naravno vrijedi i za uređaje za praćenje rada srca i liječenje teških bolesti.

 

 [više]

UČENICI OŠ "PLOKITE" SPLIT POKAZALI BRILJANTNO ZNANJE I OSVOJILI VRIJEDNE NAGRADE NA DANU POLICIJE

Autor: Mate Vuković, 2. 10. 2018. 12:42

Dan policije održava se na blagdan Svetog Mihovila. To je dan kada se policija nastoji otvoriti i približiti svojim građanima.

Na Rivi je održan poučan, zanimljiv, zabavan i dinamičan program s puno pjesme i plesa. Ugodnoj atmosferi pridonijeli su i učenici splitskih škola i vrtića.

Policija je ovom prigodom prezentirala široki spektar svoje opreme i pokazala  spremnost da kvalitetno štiti i čuva sugrađane u najrazličitijim mogućim i potencijalno opasnim situacijama. Primarni zadatak policije i jeste upravo steći povjerenje građana i osigurati im mirnu, sigurnu i ugodnu svakodnevicu.

 

Policajci su bili spremni odgovoriti na sva pitanja – velika i mala. Ovo je bila i dobra prilika fotografirati se u društvu policajaca.

Na Rivi je postavljen i poligon gdje su se djeca mogla okušati u vožnji bicikala, naravno poštujući prometne propise i pravila. Ukoliko bi se koje pravilo i zaboravilo…. nije bilo kazni, već su najbolji dobivali vrlo privlačne i vrijedne nagrade.

U pratnji svoga profesora Danijela Rajića u lijepom i toplom rano jesenskom danu te u društvu ljubaznih policajaca uživali su i naši učenici: Lucija Mandušić, Mia Bančić, Marin Eterović, Tonči Jukić i Pave Vitaljić.

 

Mia Bančić je zahvaljujući svojoj iznimnoj spretnosti i odličnom poznavanju prometnih pravila i propisa osvojila PRVO MJESTO i BICIKL…… da, dobro ste pročitali – bicikl.

Proveli smo prekrasno i korisno prijepodne u dobrom društvu.  Sretni smo jer znamo da nam policija pruža zaštitu i sigurnost. To su nam pokazali svojom opremljenošću, znanjem, profesionalnošću i dobrom voljom. A…. mi… pa mi ćemo cijelu godinu, do sljedećeg Dana policije marljivo učiti prometne propise i pravila…. Možda netko od nas opet i sljedeće godine dobije bicikl. Isplati se potruditi.

                                                       Danijel Rajić, prof.

 [više]

Posjet izložbi o Postanku i evoluciji svemira kroz umjetnost i znanost

Autor: Mate Vuković, 27. 9. 2018. 12:43

Dana 21.rujna 2018. godine  Novinarska grupa škole posjetila je izložbu o Postanku i evoluciji svemira. Od škole smo se uputile prema Staroj gradskoj vijećnici ispred koje smo se slikale s profesoricom iz talijanskog jezika i profesoricom iz fizike. Prije samog početka razgledavanja izložbe, upoznale smo našeg  voditelja, profesora Ivicu Puljka.

Na prvom katu izložbe vidjele smo velike, šareno obojene slike koje su prikazivale nastanak svemira. Osim predivnih slika, vidjele smo i umjetničko djelo koje pokazuje subatomske čestice. Nakon kratkog razgovora s profesorom Puljkom, popeli smo se na drugi kat gdje nam je on pričao o raznim istraživanjima u kojima je i sam sudjelovao. Sva ta istraživanja se provode u CERN-u , u Švicarskoj i to sto metara ispod površine zemlje, u blizini Ženeve. Najviše mi se svidjela priča o supersudarivaču, cijevi-tunelu dugom dvadeset i sedam kilometara, u kojem se sudaraju protoni. Profesor nam je pričao o Higgsovom bozonu koji ima veliku ulogu u kvantnoj fizici.

Na zadnjem katu slušale smo o zvijezdama, njihovoj starosti, sudbini i samom kretanju  u svemiru. Profesor Puljak nam je vizualno, uz pomoć kuglica, pokazao kako zvijezde svojom masom zaobljavaju prostor. Objasnio nam je kako bi naš svemir mogao završiti te smo se nakon nekoliko postavljenih pitanja i dobivenih odgovora, zahvalili profesoru i pozdravili s njim.

Ana RATKOVIĆ, 8.a razred

 [više]

Zanimljivosti - Hlade li nas doista sladoled i rashlađena pića?

Autor: Mate Vuković, 16. 9. 2016. 08:15

Ljeto je uvijek sinonim za aktivnosti na vodi, hladna pića i, naravno, sladoled. Iako bi se većina nas složila da su sladoled i hladna pića osvježavajuće ljetne poslastice, studija objavljena u časopisu The Conversation postavlja pitanje hlade li nas oni doista?
Kako bismo uspjeli testirati ovu tvrdnju trebamo znati nešto više o tome kako tijelo regulira temperaturu u različitim okruženjima. Proces održavanja optimalne tjelesne temperature zove se termoregulacija, a uključuje ravnotežu između proizvodnje i gubitka tjelesne topline.
Ljudi su toplokrvni ili endotermni, odnosno, mogu kontrolirati tjelesnu temperaturu neovisno o okruženju u kojem se nalaze. Mogu to činiti jer ljudsko tijelo neprestano proizvodi toplinu kao nusprodukt unutarnjih kemijskih procesa (metabolizam). Metabolizam je potreban kako bi naša tijela pravilno radila. To uključuje i probavne procese koji su uključeni u razdvajanje hranjivih tvari iz hrane, apsorpciju i transport tih hranjivih tvari u stanice, te njihovu pretvorbu u energiju koja nam je potrebna za fizičku aktivnost. Takvo stvaranje topline korisno je kada je vani hladno, ali kad vanjska temperatura raste, moramo izbjegavati pregrijavanje. Iako se može činiti logičnim da unos nečeg hladnog, poput sladoleda, treba pomoći smanjiti temperaturu u želucu, njegov početni učinak hlađenja biva brzo zamijenjen toplinom u probavnom sustavu koja razbija hranjive tvari iz sladoleda. Također, probavljanje kalorične hrane dovodi do povećanja tjelesne temperature.

Dakle, sladoled i nije baš najbolja opcija za hlađenje, no što je s hladnim pićima? Prijenos topline između hladnog pića i probavnog sustava može izravno utjecati na temperaturu. No, to je samo trenutno i ovisi o količini i kaloričnosti sadržaja progutane tekućine. Mala količina tekućine vrlo će brzo izgubiti svoj učinak hlađenja jer dobiva toplinu iz okolnih organa. I velike količine tekućine uzrokovat će usporavanje protoka krvi, što dovodi do manje učinkovitosti provoda topline.
Kao što možete i pretpostaviti, visokokalorična bezalkoholna pića imat će sličan učinak kao i sladoled i rashladiti naš metabolizam ubrzo nakon gutanja. Rashladni učinci hladnog pića mogu se objasniti svojim rehidrirajućim učincima. Ako se temperatura ne podigne, tijelo će pokušati izgubiti višak topline odnoseći ju od vitalnih organa na površinu kože gdje je izravno prebačena u naše okruženje putem konvekcije i zračenja. No, da bi se to dogodilo, temperatura okoline mora biti niža od naše vlastite temperature jer će se u suprotnom ta toplina prenijeti u naše tijelo. Baš kao i toplina iz sunca za toplog ljetnog dana.

Znojenje je zapravo najučinkovitiji način na koji naše tijelo gubi toplinu. Znoj na površini kože isparava što uzrokuje hlađenje kože. Krv koja teče u neposrednoj blizini površine kože prolazi kroz proces hlađenja i pomaže smanjiti temperaturu u središtu. U prosjeku, odrasla osoba svakoga dana može izgubiti između pola i jedne litre znoja, ali u iznimno vrućim razdobljima ta se količina može popeti i do litre i pol u jednome satu. Zato je bitno piti puno tekućine tijekom ljeta.
No, što je s alkoholnim pićima? Mnogi ljudi posežu za hladnim pivom kako bi se rashladili, ali alkohol je diuretik, što znači da će tijelo izgubiti vodu i tako smanjiti mogućnost gubitka topline znojenjem. Možda zvuči čudno, ali topli napici mogu biti dobar način da tijelo održite hladnim. Ispijanje toplog napitka izaziva receptore u ustima i grlu koji potiču znojenje, što tijelu omogućava da se ohladi bez gutanja velike količine tople tekućine. Aktivni sastojci u začinjenoj hrani imaju isti učinak i zbog toga je takva vrsta hrane izuzetno popularna u toplim klimama.

Dakle, hladna nas pića mogu trenutno osvježiti, ali želite li bolji način za hlađenje tijela, tada malo začinite stvari – preznojite se i, što je još važnije, pijte puno tekućine.

Članak je prenesen s portala Znanost.

 [više]

PROJEKT „NAŠI ŠKOJI – MJESTA VJEČNE LJEPOTE„

Autor: Mate Vuković, 25. 5. 2018. 17:04

Svečana prezentacija ovogodišnjeg projekta „NAŠI ŠKOJI – MJESTA VJEČNE LJEPOTE„ održana je u prijepodnevnim satima za učenike obje smjene te između 17.00 i 19.00 sati za roditelje.
Marljivo smo radili cijelu godinu, puno naučili i lijepo se družili. Poseban užitak je pogled na mali  slikoviti otok u atriju kojega su uz pomoć učenika osmislile i izradile prof. Silvija Dešpoja i prof. Dragana Sarač.
Mjesta koja volimo stvaramo sami u snovima i od snova. Ona su u nama i tamo daleko, na pučini, u zagrljaju mora, okupana prozračnom morskom maglicom i Suncem koje im se široko smiješi.

Ako tražite tajnu vječne ljepote, ne morate ići daleko. Ona vam se sama otkriva, lagano mreška, propinje i uzdiže iz tajanstva morskih dubina.
Proučavajući čaroban svijet otoka (geomorfologiju, povijest, gastronomiju, kulturu, tradiciju, običaje…), shvatili smo da je tajna vječne ljepote u našoj neposrednoj blizini - na otocima.

Legenda kaže da se ni moćni Posejdon nije mogao odlučiti koji mu je jadranski otok najljepši, pa je ovu zadaću povjerio svojim najvjernijim i najodanijim izaslanicima. Oni se tisućama godina ne bi vraćali Posejdonu. Plivali bi između otoka diveći se njihovoj ljepoti. Nikako se nisu mogli odlučiti koji je otok najljepši. Posejdon je i sam toga bio svjestan, ali je bio nagle naravi – buran i silovit, kao i samo more, pa bi svoje izaslanike okamenio i tako su nastale  brojne hridi i grebeni koji čuvaju prilaz otocima.
Otoci su prelijepe oaze bujne mediteranske vegetacije te aromatičnog i mirisnog ljekovitog bilja. Otoci su uske kamene kalete iz kojih se širi miris svježe friganih srdela, gustog i zlatnog maslinovog ulja, vina, fritula… Otoci su i ljudi – otočani, težaci i ratari, nostalgični i sjetni, pogleda uvijek uperenog prema moru gdje god se nalazili. Otočani su ljudi koji u sebi nose tajnu vječne ljepote- drevne, nevjerojatne, fascinantne…

Zahvaljujemo svima tko je sudjelovao u osmišljavanju i realizaciji ovoga projekta - učenicima; roditeljima koji su u velikom broju nazočili svečanoj prezentaciji i tako nam dali podršku u svemu što radimo; nastavnicima; ravnatelju i ostalim zaposlenicima škole.

S projektima i dalje nastavljamo…, već počinjemo razmišljati o temi novog projekta…. vidimo se na istom mjestu, otprilike u isto vrijeme, ali nadamo se u još većem broju.

Ostale fotografije pogledajte u Foto-galeriji.

 [više]

Arhiva naših vijesti   
 



do kraja 1.polugodišta
E-Dnevnik od 10.09.2018.
ŽUPANIJSKA NATJECANJA


VREMENSKA PROGNOZA

FINALE ŠKOLE U NOGOMETU

CISOK SPLIT

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri

Portal - Upisi u srednju



Upisi u 1.razred 2016./17.

 

Županijska natjecanja


Upisi u srednje škole


Osiguranje učenika

Učeničke marende

PROMET d.o.o. SPLIT

Kalendar
« Ožujak 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Izvanučionička nastava

NATJEČAJI ZA
TURISTIČKE AGENCIJE

QR Code

VIDEO OŠ PLOKITE

Školski list 2013

Zdravstveni odgoj


OGLASNA PLOČA

 

Grad Split Prijatelj djece

Hrabri telefon

 

Prijavi zlostavljanje

Stop nasilju među djecom

 

PREKINI LANAC

 

Sigurnost na internetu

Wikipedia

Hrvatska imena

 

Saznajte svoj OIB

 

Tražilica
Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Korisni linkovi
 > MZOS
 > AZOO
 > NCVVO
 > Ettaedu
 > CARNet
 > Upisi.hr
 > CARNet Admin
 > Google
 > E-matica

ČASOPISI

DNEVNI TISAK

Važni dokumenti
"Stare slike" Splita


 

Korisni linkovi

Srednje škole u Splitu
Službene stranice SPLIT

Tv program

Radio stanice

Najgledaniji video

 

Županijsko natjecanje

CARNet Vijesti
Novosti i press kutak :: Novosti :: Vijesti
24.09.2018. 14:45
Objavljen preliminarni program 20. CARNET-ove korisničke konferencije CUC 2018
Objavljen je preliminarni program 20. CARNET-ove korisničke konferencije CUC 2018 koja će se pod nazivom “CUC20: mreža ideja” održati od 21. do 23. studenoga 2018. godine u Konvencijskom centru Šibenik.

19.09.2018. 14:56
U okviru CECIIS-a održan Dan e-Škola
Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu započela je trodnevna znanstvena konferencija posvećena informacijskim i inteligentnim sustavima - CECIIS 2018.

29.08.2018. 10:24
Webinar za učenike i roditelje: analitike učenja u e-Školama
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET organizira webinar na temu sustava za analitike učenja koji je osmišljen u okviru pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“.

CMS za škole logo
Osnovna škola "Plokite" Split / Slavonska 13, HR-21000 Split / os-plokite-st.skole.hr / ured@os-plokite-st.skole.hr
preskoči na navigaciju